Friday, December 11, 2015

Comandante Nicolao Lobato


 Comandante Nicolao Lobato

Hakerek Nain: Magazine Presidência da República 

Nicolao dos Reis Lobato moris mai loron-24, fulan-Maiu, tinan 1946, iha Sasatan-Oan,
Aitara-Hun, Soibada, Postu Laclubar, Distritu Manatuto. Ninia aman maka Narciso Manuel Lobato, hosi Leorema, Postu Bazartete, Distritu Liquisa, no inan maka Felismina Alves Lobato, hosi Malurukuma/Makadike, Postu Uatolari, Distritu Viqueque. Ninia avó-mane hosi inan maka Domingos da Costa Alves, hosi Samoro, Soibada. Uluk katekista iha Uatolari no tan ne’e mak ninia inan moris mai iha Malurukuma/Makadike.

Ninia aman no inan hetan oan sanolu-resin-tolu: 1° Nicolao dos Reis Lobato nu’udar oan-boot, no tatuir, 2° António Bosco Lobato, 3° Rogério Tiago de Fátima Lobato, 4° Maria Cesaltina Francisca ALves Lobato, 5° Januário do Carmo Alves Lobato, 6° Domingos Cassiano Maria da Silva, 7° Luis Francisco de Assunção Alves Lobato, 8° Silvestre Lobato, 9° Madalena de Canossa Alves Lobato, 10° Elga Maria do Rosário Alves Lobato, 11° José Bernadino Alves Lobato, 12° Silvestre Agostinho Alves Lobato no 13° Elisa Maria Lobato.

Hosi oan lubuk hirak ne’e Rogério Tiago de Fátima Lobato de’it mak sei moris hela. Sira-nia nia aman hetan moras no mate loron-26, fulan-Abril, tinan-1976, iha Leorema. Sira-nia inan hetan mate husi ema mahohok iha foho Maubere, Laclubar, fulan-Jullu, tinan-1979. Oan Silvestre Lobato mak mate iha inan nia kabun-laran no oan sira seluk hetan mate iha okupasaun nia laran bainhira sira funu hodi Timor hetan nia ukun rasik an.

Nicolao dos Reis Lobato sai boot to’o tinan 13 iha Soibada, no iha ne’ebá mak nia hala’o ninia eskola primária iha Colégio Nuno Alvares Pereira, hamutuk ho kolega balu hanesan Amu-Bispo Alberto da Silva Ricardo no sira-rua sei hala’o eskola hamutuk iha Seminário Menor de Nossa Senhora de Fátima, iha Dare, no iha ne’ebá nia ramata kursu tinan-lima hodi haksa’e matenek iha eskola ho rohan di’ak iha dixiplina oioin liuliu iha lian portugés no matemátika. Horiuluk kedas nia la’o sorin metin ho maluk António Cesaltino Osório Soares, Abílio Osorio Soares, Luís Viana do Carmo no João Bosco do Carmo, nu’udar viziñu no oan hosi Mestre Fernando Soares no José do Carmo.

Nicolao dos Reis Lobato simu batizmu iha Paróquia da Imaculada Conceição iha Soibada, Misaun Katólika ho naran hanesan, hosi Amu Januário Coelho da Silva. Fulgêncio dos Reis Ornay, Liurai hosi Fehuc Rin, Barique, no ninia aman nia kolega rasik, maka sai nu’udar aman-sarani.

Bainhira nia sei ki’ikoan nia hetan hahilik hodi sai hanesan anju ida iha peregrinasaun estátua de Nossa Senhora de Fátima nian mai Timor, iha tinan-1951. Nia simu ninia formasaun tomak, tuir fiar kreda katóliku nian, iha Soibada no tatuir iha Dare. Nia hakfila ba nu’udar devotu Nossa Senhora Aitara no lori subar estátua Na’i-Feto nian iha fatin ida naran Anin Kuak, iha Soibada, atu ema aat labele estraga. Iha funu nia laran nia sori Na’i Lulik katóliku sira no hakbesik Amo Francisco Tavares, ohin loron Pároku iha Ainaro.

Atu hatene nia fiar kreda katóliku nian, ita hetene de’it katak, bainhira hamosu invazaun Indonézia no sira tenke hakiduk no halai ba foho, nia hakat liu Dare no husu ba Amu Ricardo Alberto da Silva atu harohan missa ida lai hodi hanoin Timor-Leste. Hafoin ramata missa ne’ebá, molok halai tama ai-laran, nia dehan ba nia kolega nune’e: “ha’u mate karik, harohan misa ida ba ha’u”. Bainhira rona nia mate, ninia kolega harohan duni missa ida hodi husu tuir rohan di’ak ba nia klamar.

Tan nia lakohi haktuir moris nu’udar na’i-lulik nia sai hosi Semináriu iha tinan-1965. Iha Semináriu nia hetan hahilik husi Reitór hodi sa’e nu’udar xefe kolega seminarista sira-nian ba tinan tolu no iha tempu ne’ebá maka nia hatudu ninia kbiit nu’udar ema, xefe no desportista. Hafoin sai hosi Semináriu, Nicolao Lobato iha mehi boot atu bá estuda iha Eskola Direitu iha Universidade Coimbra, iha Portugal. Maibé, nia aman hetan moras no nia tenke hela hodi tau matan ba alin kiik sira no nia mós la simu tulun hosi governu Portugal nian atu bá eskola iha rai ne’ebá. Maski nune’e, nia buka hetan matenek liután no tama iha Liceu hodi haklean iha dixiplina Filosofia nian, OPAN – Organizasaun Polítika no Administrasaun Nasaun nian no lian-portugés, ho di’ak no natoon atu bele tama iha Universidade.

Bainhira nia mai Díli, hafoin sai hosi Semináriu, nia bá hela iha nia tio Arlindo da Costa Tilman no nia tia Lídia Boavida nia uma iha Bidau no tio sira-ne’e simu no kuidadu nia hanesan oan ida. Tan Bidau ne’ebá besik hela Amu-Bispu nia uma iha Lecidere maka, iha loron-domingu, nia la falta misa ne’ebé Amu-Bispu Dom Jaime Garcia Goulart rasik mak selebra.

Iha tinan-1966 nia tama ba serbisu militár portugés no hala’o treinamentu liuhosi kursu sarjentu milisianu nian no hetan klasifikasaun ho di’ak liu, nu’udar dahuluk, tatuir maka João Carrascalão nu’udar daruak no Moisés da Costa Sarmento nu’udar datoluk. Ikusmai Sarmento kaben tiha ho nia alin-feto Maria Cesaltina Francisca Alves Lobato no sira-rua hetan mate husi ema mahohok iha Ratahu, Viqueque, tinan-1979. Nia hala’o ninia misaun militár dahuluk iha Bazartete.

Hafoin, nia hakat aas liu ba pozisaun Furiel Milisianu no fila fali ba Dili atu hala’o serbisu militár iha Companhia de Caçadores no 15 iha Caicoli. Ninia knaar maka nu’udar responsavél ba sosa no kontrola hahán ba kuartel tomak. Iha fatin ne’e mak nia hasoru ho ema ida hosi Moçambique, primeiru-sarjentu ida ho naran Timane, ne’ebé koa’lia-sai ba Nicolao kona-ba sira-nia luta hodi buka ukun rasik-an ba Moçambique. Liutiha tempu serbisu militár nia fila fali ba vida sivil no iha tinan-1968 nia hetan serbisu iha Missão Agronómico de Timor. 

Iha fatin ne’e, nia hasoru ho ema tékniku hosi Cabo Verde ho naran Marcelino no sira rua ko’alia barak kona-ba luta libertasaun nasionál ba Guiné-Bissau no Cabo Verde. Hodi nune’e maka nia hahú lee subar-subar livru balu kona-ba luta libertasaun ba kolónia Portugal nian iha Áfrika.

Hosi Missão Agronómico de Timor nia hakat to’o Repartição das Finanças liuhosi konsursu, hodi hetan knaar nu’udar 3° Ofisiál. Ho knaar ne’e nia tau matan no haree tuir lala’ok kona-ba selu funsionáriu sira-nia saláriu fulan-fulan.

Nicolao Lobato hetan moris foun bainhira serbisu iha Repartição das Finanças tan iha serbisu fatin ne’ebá nia haree hetan Isabel Barreto no sira-rua kaben iha tinan-1972 iha kapela Bazartete, Laulema, iha noiva nia uma. Amu Simplício do Menino de Jesus, na’i lulik ida hosi Goa no iha tempu ne’ebá nu’udar Pároko Liquiça, mak fó sakramentu kaben ba sira-rua.

Hosi relasaun kaben ne’e maka sira hetan oan-mane ida naran José Maria Barreto Lobato. Tuir fali mai, José Gonçalves no Olímpia Barreto hakiak sira-nia oan ne’e, ne’ebé hanaran foun hanesan José Maria Barreto Lobato Gonçalves.

Nicolao nia kaben, Isabel Barreto Lobato, hetan mate hosi mahohok indonéziu sira iha ponte-kais Dili iha loron-7, fulan-Dezembru, tinan-1975, loron ne’ebé indonézia hahú tama rai-timór.

Nu’udar desportista nia hala’o jogu voleiból, basketból no futeból maka nia hala’o dia’k liután ba dala uluk iha Clube Desportivo da União no, liutiha, iha Associação Académica de Timor. 

Iha tinan-1974 nia klaran, tatuir Revolução dos Cravos de 25 de Abril iha Portugal, Nicolao dos Reis Lobato soe nia serbisu atubele fó-an tomak ba harii ASDT/FRETILIN hodi hanoin oinsá atu hetan libertasaun nasionál ba Timor-Leste. Bainhira hafila ASDT ba FRETILIN iha loron-11, fulan-Setembru, tinan-1974, nia simu knaar nu’udar Vise-Prezidente.

Nu’udar Vise-Prezidente, bainhira Prezidente Xavier do Amaral laiha, Nicolao Lobato maka komanda FRETILIN hodi hasoru UDT ataka iha loron-11, fulan-Agostu, tinan-1975. Ne’ebé hala’ok balu mós tuirfilamai hanesan:
1. Iha kalan 11-Agostu-1975, ho tulun hosi Marí Alkatiri, Alarico Fernandes no Maulear, hamutuk ho membru hosi CCF, nia komanda grupu ne’e atu sai hosi Díli.
2. Iha loron 13-Agostu-1975, tama tán foho laran bá Aileu no Ai-Sirimou.
3. Iha Ai-Sirimou, iha CCF nia oin, nia bá to’o Kuartel Aileu hodi ko’alia ho soldadu timóroan sira hodi hata’o ba sira kona-ba situasaun polítika no militár iha tempu ne’ebá.
4.  Iha loron 15-Agostu-1975, tan Prezidente Fretilin laiha, Nicolao ho Marí Alkatiri hamutuk ho membru sira hosi CCF, foti-sa’e povu atu tama iha revolta popular nu’udar planu estratéjiku ida no, iha loron hanesan, nafatin ho Marí Alkatiri, Alarico Fernandes no membru sira hosi CCF, harii no hatuur tiha FALINTIL.
5. Iha loron-17 Agostu-1975, liu hosi hala’ok ida ne’ebé hametin tiha ona uluk kedas ho soldadu no sarjentu timóroan sira, nia hale’u Companhia de Aileu no militár portugés sira entrega komando kompañia ne’e ba timóroan sira (Sargento José Silva).
6.  Hosi loron ne’ebá ba oin Nicolao Lobato maka komanda prosesu operasionál polítiku no militár hodi hasoru UDT ataka.
7. Husi fulan-Setembru to’o fulan-Novembru Nicolao Lobato hasa’e-an hodi hatudu ninia hala’ok kona-ba estratéjia polítika no militár. Maibé, nia temi nafatin no beibeik katak Portugal tenke fila hodi ramata prosesu deskolonizasaun nian no buka hetan mós dalan ida ne’ebé halo timóroan sira hotu hasoru malu iha dalan klaran atubele hadi’ak konflitu polítiku.
8.  Maske haka’as-an maka’as sei la biban hetan rohan di’ak maka halo Nicolao Lobato haklalak iha loron-28, fulan-Novembru, tinan-1975, Proklamasaun Unilaterál Independénsia Timor-Leste nian.
9. Iha governu ne’ebé hamosu hosi Proklamasaun ne’ebá Nicolao simu knaar nu’udar Primeiru-Ministru.
10. Iha tinan-1977, tanba problema hirak ne’ebé buras tiha iha Fretilin nia leet, Nicolao hetan hahilik atu hala’o knaar nu’udar Prezidente Repúblika nian no Komandante-xefe Falintil nian.
11. iha loron-31, fulan-Dezembru, tinan-1978, iha funu nia laran, bainhira tiru bá tiru mai, nia mate iha foho-leet ida naran Mindelo, besik Maubisse, Turiscai no Manufahi.